Prema podacima UN-a svaka treća žena na svijetu tijekom svoga života proživi neki oblik nasilja. Vijeće Europe (2002.) objavljuje podatak da je 20 do 50% žena u Europi tijekom života bilo žrtvama obiteljskog nasilja te time nasilje nad ženama predstavlja najčešći oblik kršenja ljudskih prava u Europi. Stvarni podatak nasilja nad ženama još je teže doznati zbog nemogućnosti dokazivanja i slabe osviještenosti građana.
Porazna je i činjenica da velik broj građana Hrvatske smatra kako je nasilje nad ženom svakodnevna situacija čije prijavljivanje i razotkrivanje postaje javna sramota za obitelj. Zlostavljanje žena kao posljedicu ima nisku razinu samopoštovanja, socijalno isključivanje te posljedice za fizičko i psihičko zdravlje.
Jedan od ključnih problema nasilja nad ženama u Hrvatskoj je taj da veliki broj žena nije u stanju napustiti zlostavljača jer su financijski ovisne o njemu, te prijavljivanje nasilja često rezultira još gorom situacijom. Rodne razlike u području ravnopravnosti na tržištu rada jednako su porazne. Izvješće o rodnoj ravnopravnosti za 2018. pokazuje da žene i dalje preuzimaju većinu odgovornosti za skrb u obitelji. Iako su Europljanke obrazovanije od muškaraca (44 % žena u dobi od 30 do 34 godine u usporedbi s 34 % muškaraca diplomiralo je 2016.), i dalje su u velikoj mjeri nedovoljno zastupljene na rukovodećim položajima u poduzećima te i dalje u prosjeku zarađuju 16 % manje od muškaraca u cijelom EU-u.
Osim rada na aktivnom osnaživanju žena, stavljamo naglasak na važnost umrežavanja i povezivanja institucija koje su uključene u sustav suzbijanja i prevencije nasilja nad ženama – policije, sudstva, socijalnih službi, organizacija civilnog društva i samih žrtava nasilja.
Aktivnosti nacionalne kampanje Sofija pokrivaju cijelu Hrvatsku i održat će se u svim županijama (21 lokacija) za dvije ciljane skupine:
nezaposlene žene, žrtve nasilja i
stručnjaci koji rade s navedenim skupinama.