Hrvatska, sjedi tri…

“2021., Izvješće EK o napretku u području rodne ravnopravnosti”

5. ožujka 2020., Europska Komisija usvojila je svoju Strategiju rodne ravnopravnosti za razdoblje 2020.-2025. Strategija je bila ujedno prvi pokazatelj predanosti predsjednice EK von der Leyen Uniji jednakosti, te postavlja ambiciozan okvir za sljedećih 5 godina kako unaprijediti rodnu ravnopravnost u Europi ali i van njenih granica. Temelji se na viziji Europe u kojoj žene, muškarci, djevojke i dječaci, u svoj svojoj raznolikosti imaju jednaku priliku napredovati i razvijati se, slobodni od nasilja i stereotipa.

Godinu dana poslije, izdano je i prvo izvješće „2021 report on gender equality in the EU“ u okviru nove strategije, koje ima za cilj predstaviti učinke i stavove EU i njezinih država članica u području rodne ravnopravnosti kroz pokazatelje dostignuća i afirmativne primjere iz pojedinih članica kao i EU financirane projekte u okviru pet ključnih područja/ strategije:

  • Biti oslobođen nasilja i stereotipa
  • Prosperitet ekonomije rodne ravnopravnosti
  • Društvo vođeno jednakošću
  • Rodno osviještena politika i financiranje
  • Promicanje ravnopravnosti spolova i osnaživanje žena diljem svijeta

Izvješće naglašava kako rodna ravnopravnost i osnaživanje žena nikada nisu bile tako visoko na političkoj agendi EU, međutim prošla godina bila je posebno izazovna za rodnu ravnopravnost. Globalna epidemija izuzetno je neproporcionalno utjecala na živote žena. Iako još uvijek robusni podaci za cijelu EU, evidentna je prisutnost jasnih pokazatelja kako je teško stečena postignuća iz prijašnjih godina, pandemija vratila na početak.

Naime, prisutna je bojazan kako bi novonastalo stanje moglo potrajati godinama, ili čak desetljećima, dok se u potpunosti ne prevladaju zastoji u rodnoj ravnopravnosti uzrokovani pandemijom. Također, rodna ravnopravnost sve je više na udaru u određenim državama članicama kao i izvan EU s tendencijom, ograničavanja i nazadovanje ženskih prava, stoga se čini se kako je napredak u pravima žena teško postignut, ali olako izgubljen. I bez posljedica COVID-19 krize, mnogo je toga još neophodno učiniti za napredak i dostizanja željene razine rodne ravnopravnosti.

Nadalje, izvješće navodi kako se većina pokazatelja koji evidentiraju rodnu ravnopravnost izjednačila za nekoliko godina, a tamo gdje je postignut napredak, realizacija je tekla dosta sporo. Rodne razlike u zapošljavanju, neplaćenoj skrbi i radu te nadoknadama tvrdoglavo ustraju, dok je napredak u području vodećih pozicija koje zauzimaju žene, zastao. Nažalost, još jednom se zaključuje kako predstoji dugi put do okončanja rodno uvjetovanog nasilja.

U okviru dobrih praksi i afirmativnih pristupa u području borbe protiv nasilja i stereotipa, navodi se hrvatski primjer, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike koje je iniciralo osnivanje kriznih timova za brzu intervenciju u okviru postojećih centara za socijalnu skrb, kako bi se olakšalo hitno djelovanje tijekom pandemije COVID-19, posebno u slučajevima kada su sigurnost žrtava, ili njihovih života u opasnosti. Drugi primjer je stupanje na snagu Istanbulske konvencije koja je potaknula reformu hrvatskog kaznenog zakona. Reforma podiže kaznu za brojna kaznena djela koja uključuju rodno uvjetovano nasilje i promjene definicija silovanja te sada pokriva svaki seksualni odnos ili seksualnu aktivnost bez pristanka, odnosno proširuje obuhvat zakona.

U okviru komparativnih prikaza napretka RH i ostalih članica EU u dijelu dostizanja ravnopravnosti žena u socio-ekonomskom odlučivanju, izvješće navodi dva primjera. Razinu udjela žena u parlamentu te regionalnim i lokalnim predstavništvima vlasti i odnos udjela žena i muškaraca u izvršnim odborima vodećih EU kompanija. Na razini EU, Hrvatska zauzima sredinu, odnosno u oba primjera nekoliko postotaka ispod utvrđenog praga od 40%.

Kriza COVID-19 predstavlja priliku za promjenu status quo. Izvješće se zaključuje s preporukom kako je sada više nego ikad prije, potrebno intenzivirati napore kako bi se prevladao dramatičan utjecaj krize na ravnopravnost spolova. Istaknuti dijelovi izvješća u vezi pozitivnih primjera iz Hrvatske kao i osrednjost u pokazateljima dostignuća, jasno ukazuju kako navedeni zaključak itekako vrijedi i za Hrvatsku.

B. C.

Komentari

Još nema komentara na članak. Budite prvi!

Komentiraj